RHMZ u krizi

Pola mernih stanica nestalo, odbijen projekat Svetske meteorološke organizacije: Uhapšeni direktor RHMZ-a iza sebe ostavio ozbiljne probleme

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Jugoslav Nikolić Foto: Youtube/PRVA
Hapšenje bivšeg rukovodstva samo je vrh ledenog brega – dugogodišnje zanemarivanje kadrova, odsustvo ulaganja i odbijanje međunarodne saradnje doveli su u pitanje zakonske funkcije nacionalne meteorološke službe
  • RHMZ je, uz hapšenje bivšeg direktora zbog sumnje na pranje novca, prikazan kao institucija koja je godinama zapostavljana i kadrovski oslabljena.
  • Broj meteoroloških i hidroloških stanica znatno je smanjen, a prema izveštaju DRI popunjeno je 383 od 530 predviđenih mesta.
  • Nisu realizovane planirane investicije u opremu i razvoj, što je oslabilo prognoze, rana upozorenja i javno informisanje.

Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) se prethodnih dana našao u fokusu javnosti iz neočekivanih razloga, hapšenjem nekadašnjeg direktora Jugoslava Nikolića 3. novembra i još dva lica, zbog sumnje na pranje novca.

Međutim, iza priče o korupciji i hapšenju krije se šira priča o devastaciji jedne važne državne institucije tokom prethodnih nekoliko godina.

Institucionalna degradacija retko se dešava odjednom. Ona je najčešće posledica dugotrajnog zanemarivanja kadrova, infrastrukture, naučno-tehnološkog razvoja i profesionalnih standarda.

Jugoslav Nikolić Foto: Kurir Televizija

Sada smo u situaciji da je ovakav proces u RHMZ-u trajao preko decenije i doveo u rizik njegove kapacitete da obavlja funkcije regulisane Zakonom o meteorološkoj i hidrološkoj delatnosti.

Narušeni mreža stanica i stručni kadar RHMZ

Pojedini stručni izveštaji pokazuju drastično smenjenje u broju meteoroloških i hidroloških stanica, verovatno i preko 50% tokom poslednje decenije, uključujući i padavinske stanice.

Ovo je alarmantna činjenica jer ukazuje na nepovratne procese monitoringa u našoj zemlji. Ređa prostorna mreža znači manje mogućnosti za praćenje lokalnih klimatskih uslova i ekstremnih pojava koji se mogu značajno razlikovati od mesta do mesta.

Posebno su važni kvalitet, kontinuitet i reprezentativnost merenja, a ne samo formalni broj stanica. Slično se odnosi na fenološka i agrometeorološka osmatranja, bez kojih je otežano praćenje uticaja klimatskih promena na poljoprivrednu proizvodnju, šumarstvo i biodiverzitet.

Sa druge strane, izveštaj Državne revizorske institucije (DRI), objavljen 31. decembra 2024. godine, ukazuje na ozbiljne kadrovske probleme.

Kao i u drugim institucijama, u RHMZ je bio uposlen veliki broj lica angažovanih po ugovorima o privremenim i povremenim poslovima ili drugim oblicima angažovanja van radnog odnosa – a izveštaj DRI je ukazao da za veliki broj ovako privremeno uposlenih ljudi nedostajala propisana dokumentacija o izvršenom poslu. To ne znači da poslovi nisu bili izvršeni, ali jasno pokazuje nedostatke u kontrolama i dokumentovanju trošenja javnih sredstava.

Ali kadrovski problemi su dublji od toga. Kako se navodi u izveštaju, u RHMZ je bilo predviđeno 530 izvršilaca, a do 2023. popunjena su bila samo 383 mesta.

To znači da je skoro 28% predviđenih mesta bilo nepopunjeno, i to u vremena kada je poznato da "mladi ne mogu da nađu posao", a naročito oni koji su vrlo specifičnog obrazovanja, kao što je u oblasti meteorologije, koja spada pod Fizički fakultet Univerziteta u Beogradu (u Novom Sadu je sličan modul nestao iz akreditacije pre oko 10 godina).

Šteta koja se nanosi na ovaj način osmatračkoj mreži i stručnim kapacitetima, u ovako dugačkom periodu, nije lako nadoknadiva i zahtevaće posebne aktivnosti koje će omogućiti obezbeđivanje ponovo dovoljnih kapaciteta i edukaciju stručnjaka, upravo i zbog generacijskog jaza.

Oni koji su bili strpljivi, razvijali svoje iskustvo, bili su na pauzi za napredovanje, najpre kroz ugovore na određeno a zatim i bez napredovanja u platnim razredima. Ovo je dovelo na kraju i do odlaska mlađeg i izuzetno stručnog kadra iz RHMZ-a.

Za javnost je verovatno i važna informacija da ovakvi stručnjaci odlaze u daleko bolje radne uslove po svetu ili privatnim firmama, jer predstavljaju retku i "skupu" stručnost.

Nisu sprovođene planirane investicije u razvoj RHMZ

Zadatak jedne institucije nije samo održavanje postojećeg stanja, već i kontinuirani razvoj u skladu sa potrebama društva.

Srbija je 2023. godine usvojila Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period 2023–2030, sa Akcionim planom za period 2024–2026. Ovaj dokument dostavljen je Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o promeni klime (UNFCCC) kao nacionalni plan adaptacije.

Program prepoznaje potrebu za razvojem sistema monitoringa, unapređenjem prognostičkih proizvoda, jačanjem ranih najava i upozorenja, modernizacijom računarskih kapaciteta, obnovom osmatračke mreže, unapređenjem agrometeoroloških usluga i razvojem savremenih načina informisanja javnosti.

Jedan od ključnih uslova su bila sredstva iz vanrednih budžetskih sredstava koja je trebalo da RHMZ dobije od Ministarstva finansija, po usvojenom Akcionom planu.

Ova aktivnost je izostala, što je takođe ubrzalo brzu degradaciju mogućnosti RHMZ-a da funkcioniše kao ključna institucija u smanjivanju rizika od rastućih opasnosti.

Ovo je takođe važna stavka u preispitivanju odgovornosti: zašto je izostalo pažljivo tempirano finansijsko ulaganje, koje je lančano paralizovalo druge mere adaptacije na klimatske promene?

U zvaničnom godišnjem izveštaju RHMZ za 2025. godinu navedeno je da planiranih komponenti računarskog sistema visokih performansi nije realizovana, kao ni nabavka novih aktivnih mrežnih komponenti. Kao razlog navedeno je ukidanje planiranih finansijskih sredstava.

Šta sve nije urađeno: propuštene prilike prethodnih godina

Stručnjaci iz RHMZ su testirali prognostičke modele za prognozu jakih oluja, kao što su superćelijske oluje koje su nanele velike štete 2023. godine. Rezultati su bili izuzetno obećavajući i omogućili bi građanima da znaju dosta ranije, i sa preciznijim informacijama mogućnost za razvoj i kretanje oluje. U saradnji sa naukom moglo se obezbediti i unapređenje upozorenja na grad.

Unapređenje korišćenja radarske mreže doprinelo bi boljim informacijama o nadolazećim nepogodama na lokalnom nivou, a u saradnji sa Putevima Srbije obaveštenja bi mogla biti objavljena i na većim putnim deonicama, radi prilagođavanja brzine.

Jačanje osmatračke mreže kroz jačanje merenja vlažnosti tla bi dovelo do boljeg razumevanja sušnih uslova, izdavanja upozorenja za poljoprivredu, a zatim i unapređenja prognoze suše.

Poslednje tri godine, štete od suša i problemi u vodosnabdevanju u srži su i posledica nekoherentnosti planiranja u državi, neuključivanja RHMZ-a i zanemarivanja njegovih funkcija i mogućnosti.

Mobilna aplikacija koju su razvili zaposleni mogla je pružati kvalitetnije prognoze građanima iz nacionalnog servisa.

Sezonske prognoze mogle su biti unapređene do nivoa gde je suša mogla biti najavljena i par meseci pre leta, a primene razvijenih agrometeoroloških indikatora mogle su dati najave o vremenu zrenja različitih kultura i omogućiti rano organizovanje radova.

RHMZ je imao stručnost i kapacitete da postane vodeća institucija u regionu za prognoze, što bi dovelo do razvoja projekata i daljih unapređenja, a umesto toga, institucija je nazadovala do stanja kada je dovedeno u pitanje obavljanje zakonom regulisanih osnovnih funkcija, piše klima101.

RHMZ je mogla voditi aktivnosti u proceni rizika od katastrofa uključivanjem informacija o klimatskim promenama, izraditi ovakve informacije javno dostupne od nacionalnog do lokalnog nivoa, i ubrzati rad na smanjivanju rizika. Isto je bilo moguće i u unapređenju upravljanja vodama. Umesto toga RHMZ se bori sa opstankom mreže stanica.

Problem informisanja: Dostupnost informacija je zakonska obaveza, a ne stvar dobre volje rukovodstva

U oblasti meteorologije i hidrologije javna komunikacija je deo funkcionalnosti sistema ranog upozoravanja i ostvarivanja prava građana na informacije od javnog značaja.

Dostupnost informacija od javnog značaja građanima su zagarantovane Ustavom po članu 51. Međutim, u okviru RHMZ, zaposleni nisu imali mogućnost da komuniciraju sa medijima bez direktne dozvole doskorašnjeg direktora, što je onemogućilo medijima da dođu do pravovremenih informacija direktno od nadležne institucije, piše klima101.

Šta sada država treba da uradi?

Pitanje odgovornosti rukovodstva RHMZ ne sme se zaustaviti na utvrđenim nepravilnostima u javnim nabavkama i finansijskom poslovanju. Zakonska svrha RHMZ nije "trošenje budžetskih sredstava u skladu sa procedurom", već obavljanje propisanih poslova od javnog interesa.

Potrebno je utvrditi odgovornost za stanje u kojem se nacionalna hidrometeorološka služba nalazi, ne ograničavajući je na finansijsko poslovanje, već obuhvatajući i moguće posledice upravljačkih odluka i propuštanja na izvršavanje zakonskih obaveza prema državi i građanima.

Posebno je potrebno ispitati da li je dugogodišnja kadrovska politika dovela do slabljenja ili gubitka ključnih stručnih funkcija, da li su privremena angažovanja korišćena u skladu sa zakonom i stvarnim potrebama, kao i da li je bilo postupaka kojima je onemogućavan profesionalni rad ili razvoj zaposlenih i podstican njihov odlazak iz institucije.

Neophodno je utvrditi i u kojoj meri je rukovodstvo preduzelo aktivnosti i da li je bilo u mogućnosti da ih preduzme u zavisnosti od postavljanja direktora prema ovim pitanjima, radi očuvanja osmatračkog sistema, unapređenja kvaliteta prognoza i ranih upozorenja, modernizacije opreme i razvoja usluga namenjenih građanima i privredi, piše klima101.

Da li je moguće obnoviti RHMZ?

Obnova RHMZ mora započeti nezavisnom, stručnom i institucionalno odgovornom ocenom zatečenog stanja.

Potrebno je utvrditi stvarno stanje osmatračkih mreža, raspoloživost i ispravnost opreme, kvalitet i kontinuitet podataka, kapacitete za prognozu i rana upozorenja, kadrovsku strukturu, opravdanost privremenih angažovanja, stepen ispunjenosti zakonskih obaveza i realizaciju prethodnih razvojnih programa, kao i ambicije za učešće u projektima koji su mogli doprineti unapređenju operativnih kapaciteta.

Primer za takav projekat je projekat Svetske meteorološke organizacije za unapređenje ranih najava i upozorenja za jugoistočnu Evropu (SEE-MHEWS), gde je doskorašnji direktor RHMZ-a odbio da odobri učešće, a dok rezultati rada u okviru projekta su pokazali da su upravo naši kapaciteti iz Srbije u numeričkoj prognozi vremena vodeći po kvalitetu.

Autorka teksta je dr Ana Vuković Vimić, metoeorolog i redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

Kurir/Mondo/Klima101

This browser does not support the video element.

00:38
Ovako je uhapšen direktor RHMZ-a Izvor: MUP